Vlasište često dolazi u kontakt s raznim potencijalno alergenim spojevima, što u mnogim slučajevima može dovesti do kontaktnog alergijskog dermatitisa. Potencijalno alergeni spojevi mogu biti različiti spojevi koji se također nalaze u kozmetičkim proizvodima za njegu kose i vlasišta. Međutim, koliko smo podložni razvoju kontaktnog dermatitisa, ovisi o imunološkom sustavu svakog pojedinca. Alergene tvari ne dolaze u dodir s kožom samo površinski, već prodiru dublje sve do folikula dlake. Osim navedenih kozmetičkih proizvoda, glavni izvori alergija u korelaciji s vlasištem su prvenstveno topikalni lijekovi specifični za vlasište, poput minoksidila, pripravaka protiv seboreje i lokalnih steroida. Razumijevanje nastanka alergijske reakcije na vlasištu ključno je za vaše samopouzdanje i odabir proizvoda za njegu i hranjenje kose. Provest ćemo vas kroz predstavljanje alergijskog kontaktnog dermatitisa, njegove najčešće okidače i ublažavanje njegovih simptoma.
Što je alergijski kontaktni dermatitis (AKD)?
Alergijski kontaktni dermatitis dijeli se na dvije podskupine: iritantni i alergijski. Iritantni kontaktni dermatitis je nespecifičan, imunološki neizazvan odgovor tijela na kemijske spojeve ili fizičke čimbenike koji ometaju ili iritiraju epidermalnu kožnu barijeru. Alergijski kontaktni dermatitis karakterizira povezanost s preosjetljivom reakcijom imunološkog sustava tijela. Reakcija se javlja kada je pojedinac izložen određenoj tvari na koju prethodno nije razvio specifičnu neosjetljivost imunološkog sustava. Kod korištenja proizvoda za njegu kose i vlasišta, alergijski kontaktni dermatitis nije tako neobičan. Najčešći simptomi su različita stanja suhe, oštećene, nadražene i upaljene kože, koja mogu biti uzrokovana kontaktom s određenim tvarima u tim proizvodima. Alergijski kontaktni dermatitis javlja se kod imunološkog odgovora na alergene, koža postaje svrbežna, mjehuričasta, suha i ispucala. Svjetlija koža postaje crvena, tamnija smeđa, ljubičasta ili siva. Kod izlaganja alergenima takvo se stanje može pojaviti nakon nekoliko sati ili čak dana, a stanje AKD-a može se poboljšati ili čak izliječiti ako prepoznamo i izbjegnemo tvar koja uzrokuje navedene probleme.
Česti alergeni koji uzrokuju AKD
Alergeni su zanimljiva tema. Poznajemo neke opće alergene s visokim alergenim potencijalom, ali većinu njih ne. Zašto? Ljudi imaju različite organizme, vlastiti imunološki sustav i nema općeg pravila o alergenim tvarima. Netko je alergičan na jednu tvar, drugi na drugu i tako dalje. U kozmetici za njegu i pranje kose poznajemo nekoliko proizvoda s izrazito višim alergenim potencijalom. Raspon tih proizvoda je prilično širok. Na vrhu te ljestvice su boje i izbjeljivači za kosu, slijede pripravci za trajnu i ravnanje kose, zatim konzervansi u šamponima i balzamima, pjenila, parfemi i eterična ulja… Ne smijemo zaboraviti ni maske za kosu, losione, lijekove za lokalnu primjenu pa čak i kreme za sunčanje.
Boje za kosu
Kao što smo već spomenuli, pripravci za bojenje kose čine veliku većinu slučajeva AKD-a na vlasištu. Gotovo sve boje sadrže parafenilendiamin (PPD) ili njegove derivate. Nalazi se u proizvodima za trajne i polutrajne boje za kosu i glavni je uzročnik preosjetljivosti među spojevima u tim proizvodima. Istraživanja su pokazala da su ljudi iz južnoeuropskih zemalja izloženiji alergijskom kontaktnom dermatitisu izazvanom PPD-om. Koliko je alergijska reakcija teška, ovisi i o vrsti boje, njezinoj trajnosti te vremenu nanošenja.
(Izvor: Bolesti kose i vlasišta. Medicinski, kirurški i kozmetički tretmani, drugo izdanje)
Trajno kovrčanje kose
Poznajemo tri vrste trajnih valova, i to hladne, kisele i neutralne. Gliceril monotioglikolat, koji se nalazi u kiselim preparatima za trajno kovrčanje, najčešći je uzročnik ACD vlasišta među kemikalijama za izradu trajnih frizura. Nepravilna upotreba amonijevog tioglikolata u otopinama za izradu trajne po hladnom postupku, uzrokuje opsežno lomljenje kose te tešku iritacijsku reakciju. Unatoč agresivnosti, alergijske reakcije su manje česte. Većina „kiselih“ proizvoda za izradu trajnih kovrča sadrži gliceril monotioglikolat, koji je ozbiljan uzročnik alergija. Izvješća navode da spomenuti spoj uzrokuje AKD i kontaktnu urtikariju (svrbežni osip na vlasištu). Spoj je posebno problematičan jer može ostati na kosi do tri mjeseca nakon nanošenja. Cisteaminijev klorid je aktivna kemikalija za izradu trajnih kovrča neutralnim postupkom. Neutralni postupak izrade trajnih kovrča manje je štetan, jer se reakcija u razmjerno neutralnom pH izuzetno rijetko pojavljuje. Postupak je alternativa za sve osobe preosjetljive na gliceril monotioglikolat. Većina neželjenih nuspojava spomenutog neutralnog postupka povezana je samo s iritacijskim reakcijama.
Šampon i balzam
Alergeni potencijal šampona, zbog činjenice da je u kontaktu s vlasištem samo kratko vrijeme i da se tijekom uporabe razrijedi vodom, izuzetno je mali. Unatoč tome, preosjetljivost na šampon nije neobična, posebno u slučajevima kada šampon sadrži kokamidopropil betain.
Uobičajene površinski aktivne tvari uključuju kokamidopropil betain, amidoamin, DMAPA, oleamidopropil dimetilamin, decil glukozid i lauril glukozid. Šamponi često sadrže i mirise, konzervanse i sredstva protiv peruti (cinkov pirition, selenov sulfid, pa čak i ulje čajevca). Sve navedene sirovine mogu izazvati alergiju.
Balzami su, za razliku od šampona, neznatan uzročnik kontaktne alergije na vlasištu. Međutim, hidrolizirani proteini ili pantenol u balzamima, posebno kod ljudi s atopijskim dermatitisom, mogu izazvati kontaktnu urtikariju. Kao i kod šampona, mirisi i konzervansi mogu se smatrati potencijalno alergenim komponentama.
Proizvodi za kosu koji se ne ispiru
Lakovi za kosu omogućuju oblikovanje frizura nanošenjem tankog filma polimera oko kose. Pjene za oblikovanje frizura su slične. Gelovi za oblikovanje sastoje se od polimera i zgušnjivača; mogu sadržavati i sirovine za sjajan izgled kose. Također su potencijalno alergeni konzervansi, mirisi i bojila u tim proizvodima.
Stimulansi rasta kose
Minoksidil je lokalni antihipertenzivni vazodilatator koji se koristi za liječenje androgene alopecije (muške ćelavosti). Izvješća navode brojne iritacijske i alergijske reakcije na primjenu minoksidila i njegovog receptora, propilenglikola. Prema istraživanjima, većina reakcija na lokalnu primjenu minoksidila vjerojatno je posljedica preosjetljivosti na propilen glikol, a ne na sam minoksidil. Postoje i zapisi o alergijama kao posljedici nanošenja neemovog ulja, biljnih terapija i namjernih nanošenja alergena (difenilciklopropenon DNCP) kao sredstava za ublažavanje simptoma ispadanja kose. Među mogućim alergijskim reakcijama može se pojaviti angioedem vlasišta i lica (oticanje).
Kontaktni dermatitis vlasišta: upravljanje i liječenje
Temelj upravljanja ACD-om je izbjegavanje identificiranih odgovarajućih alergena. Zbog činjenice da isti alergeni imaju različito ime, to je vrlo zahtjevno. Osim toga, među sličnim alergenima može doći do križne reakcije. Ako ne želite čitati komplicirane deklaracije, odnosno INCI na proizvodima, proizvod isprobajte tako da ga nanesete na mali dio kože i pričekate kako će koža reagirati.
Ukoliko imate reakcije na vlasištu, posavjetujte se s dermatologom. Liječnik će postaviti dijagnozu i propisati odgovarajuće liječenje.
Proizvodi 4kidsandus, ne iritiraju
S naglaskom na osiguravanje prirodne njege kose, nastojimo osigurati najsigurniji odabir sirovina za naše kupce. Svi 4kidsandus proizvodi za njegu kose dermatološki su testirani. Nastojimo ukloniti sve potencijalne alergene iz naših formulacija. Dermatološki PATCH test proveden je u referentnom laboratoriju, a u njega su bili uključeni volonteri s normalnom kožom. Dermatološki test pokazao je da nitko od sudionika nije razvio alergije ili neželjene reakcije povezane s upotrebom naših proizvoda. Kao što smo rekli, alergija se može pojaviti na različite spojeve. Mi se trudimo da alergene tvari s višim alergenim potencijalom ne uvrštavamo u naše recepte.
Dostavljeni podaci su samo informativni i nisu namijenjeni dijagnosticiranju ili liječenju bolesti. Ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema, posavjetujte se s liječnikom.
Podaci koje dostavljamo nisu namijenjeni ublažavanju, prevenciji, liječenju ili dijagnosticiranju bilo koje bolesti ili stanja. Ako imate bilo kakvih nedoumica u vezi sa svojim zdravljem, posavjetujte se s liječnikom.
Reference:
Amy J. McMichael, Maria K. Hordinsky. Bolesti kose i vlasišta. Medicinski, kirurški i kozmetički tretmani, drugo izdanje. CRC Press, 2018.
https://www.healthline.com/health/contact-dermatitis
